Zašto se kaže da smo zvjezdana prašina?

Mi smo zvjezdana prašina . Život u svim njegovim oblicima je, na ovaj ili onaj način, i inertan svijet. Ali što time mislimo? Osim što je pjesnički izraz koji može imati tisuću i jedno značenje, fraza aludira na rađanje i evoluciju svemira .

Supernove i život

Izraz "Mi smo prašina zvijezda" pripisuje se američkom astronomu Harlowu Shapleyu kada je 1929. godine rekao: "Mi organska bića koja sebe nazivaju humns su napravljena od istih stvari kao i zvijezde" ("Mi, organska bića koja sebe nazivamo bićima" ljudi su izrađeni od istog materijala kao i zvijezde ”) i popularizirao ga je poznati voditelj dokumentarnog filma" Kosmos ", Carl Sagan, fraza prati porijeklo života u kontekstu koji je omogućio njegov nastanak.

Sa Velikim praskom ta prva inicijacijska iskra proizvodi veliku eksploziju jednostavnih vodikovih atoma koji su doveli do stvaranja zvijezda. One su stvorile druge elemente (ugljik, sumpor, željezo, helij, magnezij, kobalt, silicij ...) koji su tvorili anorgansku materiju, čiji se život može smatrati jednim od njezinih oblika.

Dakle, mi smo djeca zvijezda, prašine zvijezda ...

Eksplozije supernova i stvaranje Zemlje

Kao što smo spomenuli, kada su se zvijezde oblikovale, temperature su dosegle milijune stupnjeva, što je dovelo do reakcija fuzije, samozapaljenja koje su pretvorile vodik u helij, ugljik, kisik ...

Eksplozije "supernova" proizvedenih kao dio tog procesa izgaranja su nasilni ispadi koji izbacuju materiju i lansiraju u svemir "uragan zvjezdane prašine" koji stvara galaksije i planete i koji se također ponovno kondenzira da bi stvorio nove zvijezde mogli bi ponovo eksplodirati u vječnom početku ...

Proces se ponavlja nekoliko milijardi godina sve dok, pukom propašću, taj uragan zvjezdanih prašina nije stvorio naš planet i učinio život mogućim na Zemlji. Prvo su bile zvijezde, njihove eksplozije, i onda teška materija, oni metali koji su se kondenzirali i poprimili oblik planeta, gdje je ugljična kemija koju dugujemo zvijezdama na kraju stvorila organski život.

Bez supernova nema života. Ne, barem, kao što znamo. Ne bismo bili ovdje, jer metali koji su stvarali više zvijezda, planeta i samog života ne bi bili stvoreni.