Glavne razlike između anarhizma i marksizma

Anarhizam i marksizam dva su pojma koja su često zbunjena. Razlog tome je što su obje ideologije progonile društvo koje je manje ili više bilo slično, ali čija je metoda bila vrlo različita. Jedan i drugi htjeli su ukinuti kapitalistički sustav, vratiti slobodu radničkoj klasi i uništiti privatnu imovinu, ali da bi to postigli, marksisti su vjerovali u formiranje političkih stranaka kako bi napravili promjenu iznutra i, ipak, anarhiste oni nisu vjerovali u politiku i smatrali su da bi se promjena trebala odvijati izvana, s akcijama koje su usmjerene na ukidanje moći i time na stvaranje anarhističke države.

U ovom članku otkrit ćemo glavne razlike između anarhizma i marksizma kako bismo bolje razumjeli obje pozicije i vidjeli gdje oni nalikuju jedni drugima i na kojim se točkama distanciraju.

Političke razlike između marksizma i anarhizma

Počinjemo analizom glavnih razlika između anarhizma i marksizma, govoreći o aspektima vezanim uz politički život. Prema ideologiji Karla Marxa, ljudi moraju sudjelovati u političkom životu i stoga podržavati stvaranje političkih stranaka koje zastupaju radnici, a koje se pojavljuju u izbornom životu.

U tom smislu valja napomenuti da Marx smatra da je politički put optimalan put za društvenu promjenu i da stoga, kroz demokraciju i zastupljenost na vlasti, radnici i radnička klasa mogu postići mnoge koristi. U svakom slučaju, to je donekle pesimistično u stvarnoj promjeni društva jer smatra da će buržoaska klasa uvijek biti na vlasti braneći svoj neumoljivi autoritet.

Međutim, anarhisti ne sudjeluju ili ne žele sudjelovati u političkom angažmanu . Oni ne žele stvoriti nijednu stranku koja brani svoje političke ideje jer ne vjeruju u politiku. Smatraju da političari prije ili kasnije završe u favoriziranju buržoazije, pa bi ulazak u izbornu utakmicu bio napuštanje borbe.

Tako anarhisti nikada neće formirati političku stranku, ali će njihov oblik organizacije uvijek biti kroz stvaranje sindikata.

Kapitalizam vidi dvije ideologije

Sada ćemo procijeniti različite koncepcije o kapitalizmu u objema ideologijama ljevice. S jedne strane, marksisti brane dolazak na vlast kroz glasačku kutiju i, kada ga dobiju, vrijeme je da se provede tzv. "Diktatura proletarijata" koji će biti odgovoran za uništavanje kapitalizma i, stoga, za početak raditi u društvu u kojem ne postoji klasna razlika ili ekonomski položaj. Potraga za pravednošću osnova je na kojoj se nadvija marksizam, ali to se može postići jedino pobjedom na izborima.

S druge strane, anarhisti smatraju da je sama država, sama organizacija društva, stvorila društvene neravnoteže i da su stoga potpuno protiv nje. Smatraju da su vlasti odgovorne za postojanje kapitalizma i, stoga, cilj koji oni imaju nije doći na vlast, jer je korumpiran, ali ga žele uništiti kako bi počeli graditi stvarnost od nule.

Ideja idealnog društva, različita između marksizma i anarhizma

Kao što smo već spomenuli u prethodnom odjeljku, marksisti smatraju da je potrebna društvena promjena da se uspostavi diktatura proletarijata koji će izjednačiti prava muškaraca bez stvaranja ogromnih nejednakosti koje je sa sobom donijela uspostava kapitalizma. Stoga je ta diktatura neminovna za marksiste.

Anarhisti se potpuno protive toj koncepciji jer ne smatraju da moraju doći na vlast da bi mogli napraviti promjenu koju toliko žele, nego da žele uništiti moć kako bi postigli potpuno egalitarno društvo. Oni ne vjeruju da je mijenjanje buržoazije za radnike na pozicijama moći rješenje, jer će to dugoročno značiti i pojavu novih društvenih nejednakosti.

Pa kako anarhisti zamišljaju društvo? Oni brane da je društvo podijeljeno na anarhističke ćelije koje će koordinirati postizanje sporazuma od općeg interesa, ali koji će u prvom redu raditi u skupinama ljudi koncentriranijim i smanjenim.

Različite ideje o gospodarstvu

Nastavljamo detaljno opisati razlike između anarhizma i marksizma kako bismo se sada usredotočili na ekonomske razlike koje su bile u obje ideologije. Za Marxa je gospodarstvo vrlo važno u društvu jer omogućuje napredak, promjene i poboljšanja životnih uvjeta. Prema tome, marksisti smatraju da društvo mora biti produktivno, ali da, mediji su u rukama radnika, tako da su oni oni koji se obogaćuju.

S druge strane, anarhisti ne smatraju da je ekonomija toliko važna u budućnosti društva, zbog toga se više usredotočuju na pružanje usluga seljaku i razvoj poljoprivrede jer smatraju da je čovjek, više povezan s priroda i jednostavan život je, bolji čovjek će biti i manje će biti pokvaren.

Međutim, i marksisti i anarhisti imaju isti plan za budućnost kada ostvare svoje idealizirano društvo: ukinut će privatno vlasništvo koje će kolektivno promijeniti.

Način djelovanja, također različit između marksista i komunista

Želimo naglasiti da i marksizam i anarhizam imaju isti cilj, to jest da radnička klasa prestaje biti potlačena i da buržoazija nestaje s vlasti. Međutim, sredstva za postizanje ove stvarnosti su različita i stoga imamo da marksisti žele sudjelovati u političkom životu kako bi demokratski pobijedili na izborima i uspostavili svoj politički sustav.

S druge strane, anarhisti ne žele sudjelovati u političkom životu, već žele srušiti vlast. I kako će to postići? Kroz nasilne i terorističke akcije koje su zadužene za napad na vođe i predstavnike tog bogatog društva. Zapravo, anarhisti brane upotrebu oružja kako bi postigli pobjedu, nešto što su marksisti potpuno protiv.

Marksizam i kapitalizam: sličnosti

Već znamo razlike između anarhizma i marksizma, ali sada vjerujemo da je važno zadržati se na sličnostima između dviju ideologija jer imaju mnogo zajedničkih točaka i, općenito, žele slobodno, egalitarno društvo bez kapitalizma.

Cilj: osloboditi radničku klasu

I anarhisti i marksisti rade na postizanju egalitarnijeg društva koje priznaje prava radnika i koje se tretiraju kao prvoklasni građani, na isti način na koji su buržoazije pozicionirane. Namjeravaju izgraditi egalitarnije društvo u kojem nema toliko razlika između društvenih klasa.

antikapitalisticki

I marksisti i anarhisti su antikapitalistički, žele zbaciti kapitalistički sustav i lišiti privilegije buržoaske klase koja se etablirala na vlasti. Zapravo, buržoazija je neprijatelj njih dvojice i žele je uništiti kako bi se na taj način vratila sloboda građana grada.

Ukidanje privatnog vlasništva

I, kao što smo već rekli, još jedna od volja oba pokreta je uništiti privatno vlasništvo i stvoriti takozvanu "kolektivnu" imovinu. Na taj bi se način eliminirali kapitalizam i socijalna diferencijacija među građanima koje su procijenili svojim stvarima. Uz kolektivnu imovinu ona bi mogla dodatno opskrbljivati ​​ljude i pokrivati ​​njihove osnovne potrebe.