Koja su 7 čudesa drevnog svijeta

Svi smo čuli za 7 čuda drevnog svijeta, te arhitektonske konstrukcije smatrale su se autentičnim remek-djelima. Do danas samo jedan još stoji i iako se govori o ponovnoj izgradnji nekih drugih, to se nikada nije ostvarilo. Također, postoje i sedam čuda modernog svijeta, ali znamo li doista što je tih 7 spomenika koji su se smatrali obveznim posjetima? Od .com objašnjavamo koja su 7 čudesa drevnog svijeta.

Sljedeći koraci:

1

Piramide u Gizi. Ovo je jedina od sedam čuda drevnog svijeta koji još uvijek stoji i danas možemo posjetiti u Egiptu. Riječ je o skupini koju čine tri piramide - Keops, Kefrén i Micerino - i nalaze se u predgrađu Kaira. Jedna od Keopsova, 146 metara visine i 230 metara bočnog, smatra se najvažnijim monumentalnim skupom, izgrađenim na godini 2570. godine kao pogrebno ograđivanje faraona Keops-a.

2

Babilonski vrtovi. Datirani u 6. stoljeću prije Krista, bili su u gradu Babilonu, današnjem Iraku, na obali rijeke Eufrat. Konstrukcija se sastojala od niza kamenih terasa poduprtih širokim arkadama, tako da je, gledano odozdo, viseći vrt izgledao kao visoko stubište prepuno cvijeća.

3

Hram Artemide. Ovo čudo nalazilo se u Efezu, u Turskoj, prvi put podignuto oko 550. godine prije Krista, posvećeno božici Artemidi, kao kralj Krez iz Lidije koji je promovirao njegovu izgradnju. Uništen je podmetanjem požara oko 356. pr. Kr., A kasnije je Aleksandar Veliki naredio da se ponovno izgradi; čak su ga i Goti ponovno uništili.

4

Kip Zeusa. Izradio ju je Phidias, najveći grčki kipar, oko 430. godine prije Krista u Olimpiji iu čast kralja bogova. Bio je visok 12 metara, širina je zauzimala cijeli prolaz hrama u kojem se nalazila i bio je načinjen od zlatnih i slonovačkih ploča na drvenom okviru. Trenutno ništa od ovog kipa nije sačuvano.

5

Halicarnasov mauzolej. Izgrađena je oko 353. godine prije Krista i nalazila se u grčkom gradu Halikarnasu, današnjem Bodrumu (Turska). Artemida ga je izgradila u čast svoga supruga Mausola, kažu oni, zbog čega je svaka raskošna grobnica nazvana "mauzolej". Visina je iznosila oko 40 metara i istaknula u njoj skulpturalne skupine koje su ga krasile.

6

Kolos s Rodosa. Izgrađen je između 294. i 282. godine prije Krista na ulazu u luku grada Rodosa na otoku Rodosu (Grčka). Bio je to kip boga Heliosa koji je imao postolje od 15 do 20 metara i željezni kostur, obrubljen broncom, između 30 i 32 metra; tako da je statua dosegla ukupnu visinu od gotovo 50 metara. Ostao je stajati sve do 226. godine prije Krista, kada ga je srušio potres.

7

Aleksandrijski svjetionik. Sagradio ga je u trećem stoljeću prije Krista Sokrat iz Cnida za Ptolemej II., Na otoku Faros u Aleksandriji (Egipat) kako bi služio kao referentna točka za luku i kao svjetionik. Podignut na temeljnoj platformi, imao je visinu od 134 metra, imao je osmerokutni oblik, a za njegovu izgradnju korišteni su veliki stakleni blokovi i mramorni blokovi sastavljeni od rastaljenog olova.

8

Sva ta čuda bila su dio drevne liste helenističkog razdoblja koja se temeljila na pjesmi Antipatra de Sidóna, gdje je pjesnik spomenuo i aludirao na ljepotu tih 7 konstrukcija kao najznačajnije i najistaknutije vrijeme.